Lapad – omiljena dubrovačka četvrt
Toponim Lapad danas je za mnoge postao sinonim za Uvalu Lapad, prekrasni zaljev iz kojeg puca pogled na najljepše zalaske sunca u gradu, no Lapad je mnogo više od niza plaža. Ovaj veliki poluotok ujedno je i jedno od najvećih dubrovačkih naselja, kao i popularno odredište za sve koji vole kupanje, ispijanje kava, prirodu, šetnje, brda, kao i vlastitu djecu – Lapad je naprosto idealan za obitelji.
Poluotok Lapad odvaja se od obale na Boninovu pa se ponovo spaja u Gruškom zaljevu, na Batali, uzbrdici koja je jednom davno bila potok. U ona najranija vremena, sve zapadno od Grada nazivalo se Gruž, pa tako i ovaj poluotok. Prvi spomen Lapada pod tim imenom zabilježen je 1168.; ime je vjerojatno izvedenica od riječi “lapide”, kojom se opisivao kamenit, stjenovit kraj.
Ta prva spominjanja Lapada uglavnom govore o crkvicama koje su raštrkane po poluotoku. Neke više ne postoje, neke su ruševne, ali neke još uvijek zauzimaju važno mjesto u lokalnim tradicijama. Crkva Sv. Vlaha iz 13. stoljeća na brdu Gorica ima važnu ulogu u najvećoj gradskoj svečanosti, onoj kojom se slavi zaštitnik grada, Sveti Vlaho. Dok se glavna procesija na dan 03. veljače odvija u Starom gradu, zatvaranje feste tjedan kasnije odvija se na Glavici Sv. Vlaha, uz trombonjere, misu i veliko okupljanje.
U doba renesanse, sjeverna obala Lapada dobila je epitet gradske rivijere, time privlačeći plemstvo da baš tamo gradi svoje ljetnikovce. Od onih koji i danas postoje, Ljetnikovac Petra Sorkočevića iz 16. stoljeća mami poglede svojom renesansnom ljepotom i skladom. Smješten na kantunu gdje Gruž postaje Lapad, danas je u tom ljetnikovcu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Sve do 20. stoljeća, Lapad će ostati poluotok netaknute prirode, s tek tu i tamo ponekom crkvicom ili ljetnikovcem; zabilježeno je da 1921. godine u Lapadu živi 774 stanovnika. Ako to usporedimo s nekih 12.000 koji tamo žive danas, jasno je da se u 20. stoljeću dogodilo mnogo toga.
Na samom početku stoljeća, uvedena je tramvajska linija koja je povezala Lapad s Pilama, učinivši time cijelo ovo područje lakše dostupnim pa tako i pogodnim za otvaranje modernih hotela. Hotel Lapad, koji se nalazi na istoj obali kao Ljetnikovac Sorkočević, izgrađen je 1911., a i danas radi. Izgradnjom hotela Splendid 1938. godine započelo je postojanje današnjih Hotela Maestral, a svakog se sljedećeg desetljeća gradio po još jedan hotel. Tijekom sedamdesetih godina, veliki razvoj infrastrukture, od gradnje cesta, do kanalizacije i vodovoda, dogodio se zahvaljujući gradnji velikog hotelskog kompleksa Babin kuk, kao i hotela Palace.
Danas Lapad prolazi kroz još jednu ekspanziju, uglavnom zahvaljujući velikoj turističkoj popularnosti Dubrovnika. Ove godine, hotel More slavi punoljetnost i 18 godina našeg ponosnog sudjelovanja u lapadskoj povijesti.
Srećom, priroda je, unatoč ubrzanom razvoju, ostala dobro očuvana. Šumovita brda Mala i Velika Petka zaštićena su područja gdje će rekreativni planinari i šetači pronaći nekoliko idiličnih ruta. Predivnom šetnicom uz more, koja ide duž većeg dijela poluotoka, moguće je prošetati ili trčati od Uvale Lapad sve do Gruža. Neke od najpoznatijih gradskih plaža nalaze se uz šetnicu, kao i parkovi, maslinici, ali i mnogi restorani i kavane.
Iako se Lapad uvelike promijenio tijekom posljednjeg stoljeća, i neupitno se nastavlja mijenjati, jedna je stvar ostala ista: Lapad još uvijek ima taj osjećaj kao da je rivijera, i jednu veoma živopisnu lokalnu vibru, zbog koje će se i posjetitelji na tren osjećati kao da u Dubrovniku žive.
